SVETI ĐORĐE UBIJA AŽDAJU
Dimenzije 40 X 30 cm.
Ukoliko želite da naručite Ikonu Svetog Đorđa kliknite OVDE
Možete izabrati odgovarajuće dimenzije prikazane na
OVOJ
strani
SVETI
ĐORĐE
Dimenzije 26 X 20 cm.
Ukoliko želite da naručite Ikonu Svetog Đorđa kliknite OVDE
Možete izabrati odgovarajuće dimenzije prikazane na
OVOJ
strani
SVETI ĐORĐE 
Sveti Đorđe je rođen
u bogatoj i čestitoj hrišćanskoj porodici, krajem trećeg veka nove ere
u Kapadokiji. Đorđe je bio sasvim mali kad mu je otac postradao kao hrišćanin.
Da bi izbegla progone hrišćana, njegova majka se preselila u Palestinu,
odakle je bila rodom. Tako je Đorđe rastao u zemlji gde je Hristos živeo
i propovedao. Izrastao je u pravog hrišćanina, čije srce je plamtelo ljubavlju
prema Hristu.
Stupio je u vojsku.. Odlikovala ga je plemenitost, poštenje i hrabrost,
pa je već u dvadesetoj godini stigao do časti tribuna i u službi kod cara
Dioklecijana, koji se sve vreme svoje vladavine borio protiv hrišćana
i užasno ih progonio i ubijao. Đorđe je došao pred cara i javno, pred
carem i svima ostalima, rekao je da je on hrišćanin. Car je odmah je naredio
da Đorđa bace u tamnicu, i da ga stave na najstrašnije muke. Đorđe je
sve podnosio i neprestano se molio Bogu, koji ga je odmah isceljivao.
Ovakva vera i očigledna Božja blagodat, preobratila je mnoge Dioklecijanove
vojnike, ali i Đorđeve mučitelje u hrišćane. Oni su poverovali u Hrista,
i javno ispovedili svoju veru, znajući da će ih Dioklecijan pogubiti.
Najveći udarac za cara Dioklecijana je bio kad je i njegova žena, carica
Aleksandra, postala hrišćanka. Tada je car naredio da se njoj i mnogim
drugima odrubi glava. I svetog Đorđa je poslao na gubilište, gde je posečen
23. aprila 303. godine.
Gospod mu darova silu i vlast da pomaže u bedi i nevolji svima onima koji
ga slave i njegovo ime prizivaju.
Na ikonama se sv. Đorđe predstavlja u vojvodskom odelu, na konju, kako
kopljem probada strašnu aždaju. Aždaja na ikoni, simbolično prestavlja
mnogobožačku silu, koja je nebrojene hrišćanske žrtve proždirala. Sveti
Đorđe ju je pobedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac neznaboštvu.
Deset godina posle smrti sv. Đorđa, car Konstantin je zabranio progone
hrišćana, a hrišćanska crkva je postala zvanična crkva u rimskoj imperiji.
Neki tumače predstavu aždaje i kao simvoličnu predstavu cara Dioklecijana.
Dan kada je besmrtnom slavom mučeništva ovenčan sveti Đorđe i kada je
iz zemnog života prešao u večno carstvo nebesko, (23. aprila, odnosno
6. maja), slavi se kao Đurđevdan, a jesenji praznik (3. novembra po starom,
odnosno16. novembra po novom kalendaru), naziva se Đurđic. To je dan kada
je obnovljena njegova crkva.
.
Copyright VIZANTIJSKE IKONE ©
2009. Sva prava zadržana ®
|
| |
|

Komentari
kupaca:
—————————————————
___________________________________
| |